Cijela planina Biokovo, duga 36 kilometara, a osobito dio planine koji se nalazi iznad Baške Vode, spada u najslikovitije krajolike na Jadranu. Najviši vrh je Sveti Jure (1762 m), a iznad Baške Vode su vrhovi Sveti Ilija (1640 m) i Šibenik (1450 m). Kao zid između rashlađenoga zaleđa i toplijega primorja, Biokovo je zaslužno za jake zimske bure, ali i za zračna strujanja koja miješaju planinski i morski zrak te ga upravo ovdje čine tako čistim i ozdravljujućim. Iako je s južne strane planina gotovo sasvim gola, vegetacija je raznolika i zanimljiva. Klek, hrast medunac i bjelograb su u podnožju, a bukva, javor, lipa, jela i dalmatinski crni bor u višim dijelovima planine koja se diči i s više zaštićenih endemskih vrsta; biokovsko zvonce (Edraianthus pumilo), biokovska zečina (Cantaurea biokovensis) i dr. Životinjski svijet također je raznolik i ovdje obitavaju: lasica, kuna, sova ušara, suri orao, orao zmijar, divokoza, muflon i drugi, ali i endem biokovski jamski kornjaš (Radziella styx). Biokovo je 1981. godine proglašeno parkom prirode na čijem području je i Botanički vrt u selu Kotišini iznad Makarske.
Iako prelijepa, planina Biokovo je i opasna, ako se dovoljno ne poštuje, pa se znatiželjnicima preporuča krajnji oprez, korištenje samo označenih pješačkih staza, odnosno odlazak na jedan od stručno organiziranih izleta.
Anketa za posjetitelje